Stylegent

Može li vježba doista poboljšati vaše raspoloženje? Ugasiti stres? Poboljšajte san? Povećati mozak? Zamolili smo Briana Christiea, neuroznanstvenika na Sveučilištu Victoria, da razbije znanost koja stoji iza vježbanja za naše mentalno zdravlje.

Vježba nas čini sretnima

Serotonin je kemikalija u našem mozgu koja nam regulira raspoloženje, apetit i libido, čini nas manje osjetljivim na bol i regulira naše cikluse spavanja. Kad vježbamo, naš mozak učinkovitije koristi serotonin koji pojačava naše raspoloženje i ublažava depresiju. Spavamo bolje, imamo više energije i općenito se osjećamo sretnijima. Drugi neurotransmiter koji se aktivira vježbanjem je acetikolin, kemikalija kojoj je Alzheimerova bolest oduzeta iz mozga, što je jedan od razloga zašto redovito vježbanje može odgoditi početak te bolesti.
Čvrsta vježba, onako kako vam se otkucaji srca, preplavljuju mozak endorfinima, kemikalijom "osjećajte se dobro". Hodanje nije dovoljno za aktiviranje ovog hormona, već trčanje je ono odakle dolazi izraz "trkač je visok". (Izmjena trčanja i hodanja može vam olakšati trčanje.)

Vježba snižava razinu stresa

To se može činiti kao kontradikcija, ali kad prvi put počnemo vježbati, naš mozak doživljava nalet hormona stresa, zvanih glukokortikoidi. Pa zašto je to dobro za naše razine stresa? Jer, dugoročno gledano, vježba trenira naš mozak da bismo se lakše nosili sa stresom. U istraživanjima, životinje koje manje vježbaju u stresnim situacijama, vjerojatnije je da će pronaći rješenje problema, kao što je labirint, i manje je vjerojatno da će izgubiti trag cilja.

Vježba nas čini pametnijima

Hodanje tri sata tjedno u samo tri mjeseca stvara toliko novih neurona da možete izmjeriti razliku u veličini mozga. To je zato što tjelovježba povećava razinu neurotropina, kemikalija koje promiču stvaranje novih moždanih stanica. Redovito vježbanje također poboljšava naše pamćenje i sposobnost učenja novih zadataka, dok stres smanjuje neurogenezu i može vam ometati sposobnost učenja. Svatko tko je prošao kroz razvod ili izgubio voljenu osobu, može vam reći koliko je teško sjetiti se ili naučiti nove stvari tijekom stresnog razdoblja. Vjeruje se da kombinacija smanjene neurogeneze, gubitka stanica i promjena preostalih stanica može poremetiti misaone procese. Naravno, za to je potrebno vrijeme, tako da obično to ima samo dugotrajni stres koji ima velike učinke na mozak. Srećom, redovita tjelovježba može se boriti protiv ovih negativnih učinaka, pojačati moć mozga i učiniti da se osjećate sretnijima za dizanje.

Čudo od jednog jela

Čudo od jednog jela

Iz smočnice

Iz smočnice

Recept za koktel: Señora bonita

Recept za koktel: Señora bonita